S obzirom na to da ste savladali prva četiri poglavlja ovog tečaja, nadamo se da imate bolji uvid i da bolje razumijete neka ključna područja novih tehnologija. Kao što smo naučili u ovom tečaju, nove tehnologije karakteriziraju radikalna inovativnost, relativno brz rast, izražen utjecaj, neizvjesnost i neodređenost, Kada smo se detaljnije bavili područjima kao što su robotika i AR/VR, govorili smo o tome kako će nove tehnologije stvoriti poslovne prilike i iznova definirati razne industrije. No što to znači za budućnost rada?
Budućnost rada
Posljednjih godina velika se pažnja posvećuje utjecaju i učinku novih tehnologija na rad, što se ponekad naziva promjenjivim svijetom rada, a posebno to čine popularni mediji i konzultanti. Naslovi u medijima kao što je: „Roboti će nam oduzeti poslove. Bolje da se odmah počnemo pripremati prije nego bude prekasno“ (Elliott, The Guardian International Edition, 2018.) postali su uobičajeni.
Iako je točno reći da najnoviji napredak novih tehnologija ima golem utjecaj na radna mjesta, vodeći stručnjaci u području umjetne inteligencije i industrije 4.0 ističu da će nove tehnologije koje koriste strojno učenje, kao i robotiku i IoT, zamijeniti neke pojedine zadatke koje trenutno obavljaju radnici, ali ne nužno i cijele poslove.
Istraživanje MIT-a pokazalo da će umjetna inteligencija zamijeniti zadatke, a ne poslove
„Primjerice, radiolozi imaju 26 zasebnih zadataka u svojem poslu“, rekao je Erik Brynjolfsson, profesor na fakultetu MIT Sloan. „Očitavanje medicinskih snimaka je zadatak koji je prikladan za strojno učenje, a računala postaju bolja u prepoznavanju slika od ljudi. Međutim, međuljudske vještine poput priopćavanja informacija o zdravstvenom stanju pacijentu strojevi ne izvode tako lako ili učinkovito.
Gotovo u svakom zanimanju postoje barem neki zadaci na koje bi to moglo utjecati, ali ima i mnogo zadataka u svakom zanimanju na koje neće imati utjecaj. Ipak, neka zanimanja imaju relativno više zadataka na koje će vjerojatno utjecati strojno učenje.“
Kada određene zadatke automatiziraju strojevi opremljeni novim tehnologijama, to će omogućiti ljudima da na poslu provode više vremena usredotočujući se na zadatke koji nisu prikladni za računala. To će značiti da će se poslovi budućnosti manje usmjeriti na ponavljajuće i fizičke poslove, a više nego ikad na jedinstvene ljudske vještine poput kreativnosti, empatije, prilagodljivosti novim i promjenjivim situacijama te zajedničkog razmišljanja.
Razvoj potrebnih vještina
Izvješće o budućnosti radnih mjesta iz 2020. (engl. Future of Jobs Report 2020) koje je objavio Svjetski ekonomski forum predočava tmurno stanje poslova koji bi mogli nestati kako se budemo približavali 2025. Osim toga, opisuje nove vještine koje će biti potrebne ljudima u raznim sektorima naših gospodarstava i utjecaj koji će nove tehnologije imati na zapošljavanje u tim područjima rada. „Vrhunske vještine i skupine vještina za koje poslodavci smatraju da su sve važnije kako se približavamo 2025. godini uključuju skupine poput kritičkoga mišljenja i analize, kao i rješavanja problema, te vještine samoupravljanja poput aktivnog učenja, otpornosti, tolerancije na stres i fleksibilnosti“.
Nadalje, PwC Global u svojem izvješću Radna snaga budućnosti - konkurentske sile koje će oblikovati 2030. (engl. Workforce of the future - The competing forces shaping 2030) opisuje nove tehnološke sile koje će oblikovati budućnost zapošljavanja i radnih mjesta, te navodi da je prilagodljivost ključna za zapošljivost u budućnosti. Kao što navode u izvješću, „iz naše analize proizlazi jasna lekcija: prilagodljivost (u organizacijama, pojedincima i društvu) ključna je za savladavanje promjena koje slijede“. Kao što smo objasnili u prvom poglavlju, usavršavanje postojećih vještina i stjecanje novih vještina dio su upravo te prilagodljivosti.
Ekonomija honorarnih poslova
Tehnološki napredak često se povezuje s drugim promjenama u svijetu rada koje bi sama tehnologija mogla omogućiti, poput nestanka tradicionalnog radnog odnosa koji će zamijeniti ekonomija honorarnih poslova (engl. gig economy), sve većeg naglaska na fleksibilnosti i agilnosti na poslu kao i novoj generaciji zaposlenika sa znatno drugačijim stavovima prema prethodnoj radnoj snazi. To je bilo vidljivo tijekom svjetske pandemije bolesti Covid-19.
Ekonomija honorarnih poslova temelji se na fleksibilnim, privremenim ili honorarnim poslovima, i često uključuje povezivanje s klijentima i kupcima putem internetske platforme.
Ekonomija honorarnih poslova može biti korisna radnicima, poduzećima i potrošačima jer se posao bolje prilagođava trenutnim potrebama i potražnji za fleksibilnim životnim stilom.
Istovremeno, negativna strana ekonomije honorarnih poslova može biti narušavanje tradicionalnih gospodarskih odnosa između radnika, poduzeća i klijenata.
Budućnost radnog mjesta
Razvoj naše interakcije s digitalnim svijetom otvara čitav niz novih metoda, strategija i okruženja u našem svakodnevnom životu, a posebno na radnom mjestu: od individualnog konteksta do konteksta zajedničkog timskog rada, u fizičkom, virtualnom i udaljenom okruženju. Način na koji pristupamo i koristimo informacije transformirat će se u svim područjima našeg osobnog i poslovnog života kako će se čovječanstvo prebacivati u virtualne svjetove radi simulacije, modeliranja i projekcije u okruženjima kojima nije moguće pristupiti u stvarnom svijetu.
Važno je naglasiti da sveprisutno računalstvo (engl. ubiquitous computing) i prožimajuće računalstvo (engl. pervasive computing) nisu ista stvar. Sveprisutno znači svugdje. Prožimajuće znači „raspršeno u svim dijelovima“. Zapravo se tu krije razlika između te dvije vrste računalstva. Prožimajuće računalstvo uključuje uređaje poput ručnih računala, tj. malih uređaja koji se lako koriste, putem kojih možemo dobiti trenutne informacije o svemu i svačemu i to ćemo moći i u budućnosti. To nam jamče mobilni telefoni s omogućenom mrežom. Sveprisutno računalstvo zaobilazi i odriče se potrebe za uporabom računala. Umjesto toga, računalstvo je u pozadini, a tehnologija je ugrađena u stvari koje već koristimo.
Kada to stavimo u kontekst, naša će radna mjesta sve više i više koristiti rješenja sveprisutnog računalstva kako bi osigurala učinkovitije i sigurnije radno okruženje, dok ćemo u svojem svakodnevnom životu i dalje koristiti prožimajuće tehnologije koje će sve više i više „pokretati“ nova sveprisutna računalna rješenja i algoritmi.
Zahvaljujući novim tehnologijama, „inteligentna poduzeća“ koja omogućuju informacijskim stručnjacima da obrađuju i analiziraju goleme količine podataka te da surađuju i nadgledaju stvari, redefiniraju i ponovno osmišljavaju način svojeg poslovanja i način interakcije s tim tehnologijama. Alati za suradnju poput komunikacijskih aplikacija temeljenih na oblaku, organizatora tijeka rada, dijeljenih dokumenata i ploča sve više omogućuju brz timski rad i iteraciju rada na daljinu. Napredak u novim tehnologijama poput glasovnih pomoćnika s omogućenim IoT-om, prediktivnih alata s omogućenom umjetnom inteligencijom i brzog mobilnog interneta povećat će razinu ljudske produktivnosti do razina koje su u prošlom stoljeću bile nezamislive. Uporabom tih novih alata, ta poduzeća unapređuju svoje organizacije na načine koji ne samo da ispunjavaju njihove postavljene ciljeve, već i donose korist građanima, zajednicama i društvu u cjelini.
Pitanja poput privatnosti, etike i sigurnosti tri su područja koja su oduvijek dio društva, ali koja posljednjih godina sve više dolaze do izražaja kao rezultat evolucije, primjene i uvođenja novih tehnologija na globalnoj razini. Što te tehnologije budu sveprisutnije, to će se više takvih problema trebati proaktivno rješavati, kako na društvenoj, tako i na poslovnoj razini. Time ćemo se baviti u sljedećem, posljednjem dijelu.
