Možda ste već ranije čuli za internet stvari (IoT), ali što to zapravo znači? IoT je mreža elektroničkih uređaja (koji se nazivaju „stvari“), koji sadrže senzor, softver i druge tehnologije koje su povezane s internetom radi razmjene podataka i interakcije s drugim uređajima i ljudima (koji se nazivaju „korisnici“). Pojam „stvari“ uključuje mnoštvo mogućih uređaja, kao što su pametni kućanski senzori i svjetla, uređaji za praćenje zdravstvenog stanja za nošenje, komponente sigurnosnog sustava i komponente povezane s automatiziranom vožnjom, koji su svi povezani s internetom. Komunikacija među tim uređajima se u velikoj mjeri odnosi na slanje podataka i primanje naredbi. IoT je obično vrlo automatiziran ili poboljšan inteligentnim softverom. To znači da je potrebno samo jako malo interakcije čovjeka i stroja, a ponekad ona uopće nije potrebna.
IoT jamči da naš život postaje prilagođeniji, čak i učinkovitiji, uporabom predmeta koji su pametniji. IoT može izgraditi pametniju budućnost u različitim sektorima poput zdravstva, prijevoza, poljoprivrede i proizvodnje kako bi naš svakodnevni život postao ugodniji.
Povijest IoT-a
Pojam IoT-a uveo je Kevin Ashton 1999. Ashton je izjavio da će se količina podataka toliko drastično povećati da će čovječanstvu biti potrebna pomoć strojeva kako bi moglo mudro upravljati velikim skupovima podataka i koristiti ih. Deset godina kasnije rekao je i da ćemo uz podatke koje prikupljaju IoT uređaji
„...moći sve pratiti i izbrojati, te ćemo uvelike smanjiti otpad, gubitke i troškove. Znat ćemo kada se stvari trebaju zamijeniti, popraviti ili vratiti i jesu li svježe ili im je istekao rok valjanosti“ (Ashton, 2009.).
On je smatrao da će IoT moći promijeniti svijet na jednak način kao što je to učinio internet. A njegovo predviđanje postalo je stvarnost. Oko 2003. približno 500 milijuna uređaja bilo je povezano. Godine 2010. njihov se broj povećao na 12,5 milijardi. Ciscovo istraživanje predviđalo je da će 2015. na svijetu biti 25 milijardi povezanih uređaja, a 2020. približno 50 milijardi (Cisco, 2011.), što je jednako predviđanju iz 2018. (Davis, 2018.).
Ovaj trend pokazuje da je došlo do značajnog i brzog porasta broja povezanih uređaja, a mnogi stručnjaci slažu se da taj porast neće stati. U budućnosti će sve više i više uređaja biti povezano, a njihove funkcije će se isto proširiti.
Zato je ključno obratiti pozornost na te promjene jer one mogu, a vjerojatno i hoće, imati golem utjecaj na radnike, mala i srednja poduzeća (SME) te na naše privatne živote.
Pametni aparat za kavu
Prije nego što uđemo u detalje, počnimo s jednostavnim primjerom kojim ćemo objasniti IoT. S pomoću aplikacije možete povezati svoj mobilni uređaj (kao što je pametni telefon ili tablet, ili čak pametni sat) s pametnim aparatom za kavu koji je povezan s Wi-Fijem. Uspostavom veze između ta dva uređaja oni sada mogu međusobno komunicirati. Komunikacija se odvija u dva smjera: aparat za kavu može slati obavijesti vašem uređaju (na primjer, kada je spremnik za vodu prazan), a vaš uređaj također može slati naredbe aparatu za kavu (da počne kuhati kavu u planirano vrijeme ili da napravi kavu do određenog vremena). U tom procesu, korisnik IoT-a je integrator koji postavlja uređaje, uspostavlja vezu s pomoću preuzete aplikacije i donosi odluke na temelju svojih navika i ukusa.
Sve veća automatizacija
Recimo da je izdana nova verzija aplikacije, koja uključuje automatizaciju u određenoj mjeri koja se može uključiti i isključiti. Kada je automatizacija uključena, aplikacija prati kada se korisnik probudio. Na primjer, čeka prvu interakciju s pametnim telefonom ili tabletom ili čeka da se telefon iskopča s punjača. Čim se aktivira signal za „buđenje“, uključuje se aparat za kavu i počinje kuhati kavu. Automatizacija se može dodatno unaprijediti praćenjem vremena spavanja (vrijeme koje je prošlo od zadnje jučerašnje interakcije do prve današnje interakcije) i podešavanjem jačine kave u skladu s time.
Uporaba podataka
Osim podataka koji su prikupljeni od korisnika, podaci prikupljeni od aparata za kavu također se mogu iskoristiti za automatizaciju. Nakon podešavanja početne količine kave koju je korisnik kupio, aparat može izmjeriti i pratiti koliko kave je ostalo iz dana u dan. Uzimajući u obzir dnevnu potrošnju kave, može se predvidjeti kada će korisnik potrošiti svu kavu u zrnu. Kada se aktivira „alarm“ prema tom predviđanju, aparat za kavu šalje obavijest korisnikovom pametnom uređaju da kupi kavu kada korisnik ide u kupovinu (na temelju korisnikovih GPS koordinata i podataka o lokaciji trgovine). Čak postoji mogućnost da aparat za kavu automatski naruči sljedeću vrećicu kave na internetu kada se aktivira „alarm“ prema predviđanju.
IoT iz osobne perspektive
Iz osobne perspektive, IoT nam pomaže da naš život postane ugodniji, prilagođeniji i učinkovitiji. Jedan od primjera je pametni aparat za kavu. Uz samo nekoliko jednostavnih povezanih „stvari“ dio našega života postaje automatiziran ovisno o našim potrebama i navikama. Ipak, važno je da ne zaboravimo da je čovjek glavni akter koji postavlja sustav temeljen na IoT-u. Mi smo integrator u tom procesu: moramo definirati potrebe i odabrati postojeće rješenja. Obično smo i izvor podataka (ili njime upravljamo). Izgradnja učinkovitog IoT sustava zahtijeva trud, motivaciju i informatičke vještine. Kada se pametno IoT rješenje ugradi, ono radi automatski. Međutim, ako se dodaju novi uređaji, vjerojatno će se morati poduzeti dodatni ručni koraci. Dodatni izazovi IoT-a su privatnost i sigurnost. Budući da se sve više uređaja povezuje s internetom, a svi dijele naše preferencije i osobne podatke, neovlašteni korisnici mogu im pokušati pristupiti.
IoT iz poslovne perspektive
Iz poslovne perspektive, možete prikupljati podatke (zapravo, golemu količinu podataka) iz poslovnog procesa koji ima instalirane IoT uređaje. Osim primjera o pametnom aparatu za kavu kojega smo se dotakli ranije u ovome dijelu, navest ćemo još primjera za različite poslovne scenarije u trećem dijelu. Na temelju prikupljenih podataka, moguće je analizirati prošle događaje i raditi predviđanja. Analiziranje podataka omogućuje bolje razumijevanje pozadinskog procesa i donošenje pametnijih odluka. Predviđanja mogu pomoći tvrtkama da klijentima pruže bolju uslugu, uključujući bolju kvalitetu, povećane količine, bolje korisničko iskustvo, bolju energetsku učinkovitost i veću isplativost. To su samo neke od mogućih koristi.
IoT uređaji mogu sačinjavati složenu mrežu koja prikuplja ključne podatke. Korištenjem pametnijih softverskih rješenja čak i mali učinci promjena mogu imati veliki učinak na poslovanje. Međutim, vrlo automatiziran svijet IoT-a može izazvati negativnu reakciju među zaposlenicima. Kako se sve više strojeva koristi u tom procesu, neka zanimanja mogla bi biti zamijenjena ili bi čak mogla nestati. Ipak, IoT stvara novi način rada i ujedno otvara nove mogućnosti. Zamislite samo: ako postoje deseci ili stotine milijardi IoT uređaja, netko ih mora proizvesti, održavati, nadograđivati i odlagati. Osim toga, netko mora i osmisliti, razvijati, upravljati i neprestano nadograđivati osnovnu računalnu mrežu i softverska rješenja. Zato se ne moramo bojati da će IoT preuzeti sve naše poslove.
