Danas se nalazimo usred nove industrijske revolucije koja se razlikuje od svih prijašnjih. Na sajmu u Hannoveru 2011. godine profesor Klaus Schwab smislio je izraz za tu novu industrijsku revoluciju, „četvrta industrijska revolucija“ (4IR). 4IR odnosi se na digitalizaciju, uvođenje povezanih „pametnih“ uređaja u kombinaciji s analizom podataka i umjetnom inteligencijom. 4IR razvija se eksponencijalno a ne linearno. Na nju utječu glavni tehnološki napreci, uključujući:
brzi mobilni internet,
AI i automatizaciju,
uporabu analize velikih podataka,
tehnologiju u oblaku.
Paralelno s 4IR-om odvija se peta industrijska revolucija (5IR). Definicije 5IR-a se razlikuju. Neki ljudi vjeruju da će tijekom 5IR-a AI još više napredovati. Drugi smatraju da će naglasak biti na potencijalnom kvantnom računalstvu. Istovremeno, treći tvrde da će 5IR biti prekretnica nakon koje će ljudi i strojevi zajedno raditi na radnim mjestima.
Ključna razlika između 4IR-a i 5IR-a
Većina komentatora vjeruje da postoji mala razlika između ovih dviju revolucija, izuzev činjenice da 5IR mora otvoreno rješavati krizu narušenog povjerenja u tehnologiju koja nastaje utjecajem 4IR-a. Prema mnogim komentatorima, 5IR će postaviti važna pitanja o tome kako možemo svijet učiniti „boljim“ a ne samo „učinkovitijim“ ili „produktivnijim“. Istovremeno će postaviti pitanje o tome kako možemo zaštititi prava svih građana u područjima poput privatnosti, budući da nove tehnologije sve više i više prodiru u naše živote i postaju široko rasprostranjene.
Više o tome kako će 5IR promijeniti svijet možete pročitati ovdje:
Dok svijet 2021. godine ulazi u novo desetljeće, nalazimo se usred 4/5IR tehnoloških revolucija koje će nastaviti iz temelja mijenjati naš način života, rada i odnosa prema drugima na svim razinama. Ta globalna transformacija neće biti nalik ičemu što smo dosad doživjeli kao ljudi kada uzmemo u obzir razmjer, prilike i složenost onoga što se do današnjega dana dogodilo i što će se još događati.
Industrija 4.0 (takozvane pametne tvornice) nastavit će se ubrzano razvijati u bližoj budućnosti. Međutim, taj koncept usmjeren je samo na međusobnu povezanost strojeva i sustava za stvaranje optimalnog učinka i poboljšanje vještina i produktivnosti. Sada svjedočimo počecima industrije 5.0, za koju se naveliko govori da će odvesti industriju 4.0 korak dalje i usavršiti interakciju čovjeka i stroja.
Kratka povijest industrijskih revolucija
Prije onoga što se sada naziva četvrtom industrijskom revolucijom, svijet je prošao kroz još tri revolucije.
Prva industrijska revolucija, proces koji je započeo u Velikoj Britaniji u 18. stoljeću i kasnije se proširio diljem svijeta, koristio je snagu vode i pare za mehanizaciju proizvodnje.
Druga industrijska revolucija otišla je golemi korak unaprijed u smislu tehnologije i društva između 1870. i 1914. uporabom električne energije koja je omogućila masovnu proizvodnju.
Treća industrijska revolucija započela je 1950-ih godina. Koristila je elektroniku i informacijsku tehnologiju za daljnju mehanizaciju i automatizaciju proizvodnje.
Danas, dok ulazimo u 5IR, opet živimo u još jednoj razornoj oluji: digitalnom dobu. Ta se oluja sastoji od pet glavnih područja:
umjetna inteligencija,
veliki podaci,
internet stvari,
5G,
kvantno računalstvo.
Lakše ćemo razumjeti ulogu svake od ovih razornih i transformirajućih sila s pomoću metafora. Umjetna inteligencija je u suštini mozak, veliki podaci su hrana ili gorivo, IoT i 5G predstavljaju međusobnu povezanost tog moćnog sustava (živčani sustav), a kvantno računalstvo je razina snage i obrade koja je dosegnula razine koje bismo prije deset godina teško mogli zamisliti.
Ali ova oluja ne dolazi sama. Ona ide ruku pod ruku s drugim razornim i transformirajućim silama koje djeluju kapacitetom i brzinom nikad viđenim u povijesti čovječanstva. One uključuju:
3D printanje,
inteligentnu robotiku,
virtualnu, proširenu i miješanu stvarnost,
genomiku (znanost o kompletnom DNA organizma),
mobilno računalstvo,
pametnije gradove.
Vrlo je teško naslutiti ili čak predvidjeti opseg i kapacitet tih novih tehnologija u kraćem razdoblju.
Eksponencijalna brzina evolucije i disrupcije novih tehnologija navodi čovječanstvo da bude prilagodljivije, agilnije i fleksibilnije kako bi pretvorilo ovu snažnu oluju u prilike i iskoristilo njezin potencijal, imajući istovremeno u vidu rizike i prijetnje koje njezina sveprisutnost i evolucija predstavljaju ljudskoj rasi.
Kretanje digitalizacije podržavaju isprepleteni slojevi:
virtualizacije (sve je u oblaku),
spoznaje (digitalna sredstva i uređaji postaju sve pametniji),
robotizacije (sve je više robota, fizičkih i digitalnih),
poboljšanja (unapređenje naših sposobnosti zbog umjetne inteligencije),
automatizacije (strojevi preuzimaju sve naše rutinske poslove).
Futurist Gerd Leonhard kaže da će se „čovječanstvo više promijeniti u idućih 20 godina nego što se promijenilo u zadnjih 300 godina“ te da smo „možda zadnja generacija koja zna što znači izvan mreže“.
Ako ćemo vjerovati Gerdu Leonhardu, svakih 10 godina nove tehnologije jednako je najmanje 150 zemaljskih godina evolucije! A tempo novih tehnologija u 4IR-u i 5IR-u sve se više ubrzava. Možete li zamisliti koje će se nove tehnologije možda pojaviti i koje će se promjene možda dogoditi do 2025. ili 2030.?
U idućem poglavlju pobliže ćemo razmotriti neke primjere trenutnih novih tehnologija i otkriti kako će njihov rastući utjecaj i evolucija utjecati na naš život i rad.
Sign up to solve exercises
Nakon završetka prvog poglavlja, trebali biste znati:
objasniti što znače digitalna transformacija te četvrta i peta industrijska revolucija,
objasniti što obilježava novu tehnologiju,
komentirati neke od glavnih učinaka novih tehnologija u današnje vrijeme, uključujući potrebu za usavršavanjem postojećih i stjecanjem novih vještina.
