Kada je sve veći broj ljudi počeo koristiti internet, povećano prihvaćanje i korištenje interneta kao suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije dovelo je do novog načina sudjelovanja u radu mreže.
To je dovelo do postupnog prijelaza prema drugoj generaciji usluga na webu, koja ističe mrežnu suradnju, povezivost i mogućnost dijeljenja sadržaja među korisnicima. To se još naziva „Web 2.0“.
Web 2.0
Koncept Weba 2.0 postao je popularan tijekom niza konferencija pod istim nazivom, koje je organizirao izdavač Tim O’Reilly i MediaLive International, počevši od 2004. godine. Raspravljalo se o prekretnici za web nakon sloma IT tržišta (engl. dot-com bubble burst) u jesen 2001. godine. O'Reilly opisuje Web 2.0 kao „poslovnu revoluciju računalne industrije uzrokovanu prelaskom na internet kao platformu te pokušaj razumijevanja pravila za uspjeh na toj novoj platformi“.
Za razliku od web-mjesta na Web 1.0 koje ograničuje korisnike da pregledavaju sadržaj na pasivan način, web-mjesto na Webu 2.0 omogućuje korisnicima međusobnu interakciju i suradnju u okviru virtualne zajednice komunikacijom na društvenim medijima, pri čemu su korisnici autori korisnički generiranog sadržaja. Primjeri obilježja Web 2.0 uključuju mjesta na društvenim mrežama ili mjesta na društvenim medijima (Facebook, Twitter, LinkedIn), web-zapisnike ili blogove (WordPress, Medium, SquareSpace), zajedničko pisanje ili wikije (Wikipedia), mjesta za dijeljenje slika (Flickr, Pinterest), mjesta za dijeljenje videozapisa (YouTube), web-aplikacije (Google Apps, Microsoft 365), platforme za zajedničko korištenje (Airbnb, Car2Go) i čitav niz drugih mjesta koji se nastavlja povećavati.
Promotrimo pobliže što je to Web 2.0 i kako je on pretvorio mrežu u dinamičnu računalnu platformu.
Web 2.0 nema općeprihvaćenu definiciju, ali je to otvoreni pojam koji obuhvaća tri glavna koncepta:
Bogate internetske aplikacije (engl. rich internet applications): Web-aplikacije koje imaju mnoge iste značajke i izgled kao aplikacije za radnu površinu, ali ne zahtijevaju instalaciju na korisnikovom osobnom računalu.
Arhitektura usmjerena na web (engl. web-oriented architecture): Softverska arhitektura namijenjena je korištenju za web-mjesta i web-aplikacije dijeljenjem njihovih funkcija kako bi druge aplikacije mogle koristiti i integrirati te funkcije. To dovodi do niza mnogo bogatijih aplikacija.
Društveni web: Odnosi se na aktivnu ulogu krajnjeg korisnika u sadržaju koji se stvara na web-mjestu u okviru virtualne zajednice. To se odvija putem mjesta na društvenim mrežama kao što su Facebook ili Instagram gdje korisnici komuniciraju jedni s drugima, ali i u dijelu s komentarima gdje korisnici mogu objavljivati svoja mišljenja o određenim temama.
U nastavku ćemo pogledati kako je prelazak na nove pristupe za korištenje mreže doveo do stvaranja weba kakvog danas poznajemo.
Korištenje weba kao platforme
Zahvaljujući razvoju softverskih aplikacija i njihovoj uporabi izravno na webu, za razliku od aplikacija koje se koriste na korisnikovoj radnoj površini, one reproduciraju korisnički doživljaj softvera na radnoj površini. Ujedno nude i značajke koje su slične okruženju osobnog računala, ali se izvode putem preglednika. To omogućuje korisnicima praktičan pristup istim funkcijama na različitim uređajima.
Google je jedan primjer korištenja weba kao platforme. Kao prvo, Google nudi pristup na različitim uređajima, bilo da koristite osobno računalo ili mobilni uređaj. Kao drugo, Google je besplatna i lako dostupna usluga koja zahtijeva samo internetsku vezu za pristup. Njegova tražilica i baza podataka zajedno surađuju kako bi ponudili besprijekornu uslugu i korisnički doživljaj.
Korištenje softvera kao usluge
Softver se nudi izravno putem weba, a klijenti plaćaju (izravno ili neizravno) korištenje te usluge. To omogućuje raznovrsne prednosti, uključujući pristupačnost, kompatibilnost, operativno upravljanje i niže početne troškove od klasičnog preuzimanja i instalacije softvera.
Salesforce.com jedan je od najpopularnijih davatelja softvera kao usluge za aplikacije na razini poduzeća, kao što je upravljanje odnosom s kupcima (engl. customer relation management, CRM). Njegov CRM alat u potpunosti se temelji na oblaku i poduzeća ga mogu pokrenuti i upravljati njime bez stručnjaka za računalstvo, što im omogućuje prikupljanje, pohranu, pristup, nadzor i analizu korisničkih podataka s jedne nadzorne ploče.
Bogat korisnički doživljaj
S druge strane, korištenje weba kao platforme omogućuje gradnju bogatih korisničkih doživljaja, budući da se razvijaju aplikacije koje čine pretraživanje weba i pristupanje internetu ugodnijim.
Google Maps sadrži brojne funkcije koje pružaju bogat korisnički doživljaj. Za početak, Google Maps ima korisničko sučelje koje je jednostavno i funkcionalno, što omogućuje korisniku da utvrdi svoju lokaciju i okruženje te da pomiče ili povećava kartu. Na karti se mogu pretraživati mjesta i rute, te su predložene najbolje rute uzimajući u obzir različita prijevozna sredstva te se ujedno izračunava vrijeme prijevoza i trošak određene rute. Google Maps djeluje kao tražilica utemeljena na lokaciji, koja predlaže značajne tvrtke ili lokacije na području korisnikove lokacije koje bi mu mogle biti zanimljive. Ova aplikacija također omogućuje korisniku da preuzme kartu određene zemlje ili mjesta koja se može koristiti kada korisnik nema pristup internetu.
Sučelja za programiranje aplikacija (engl. application programming interface, API)
To su međuprogrami koji omogućuju uređajima da dijele važne podatke i izlažu praktične funkcije između uređaja i aplikacija. API-jevi pružaju siguran i standardiziran način za međusobnu suradnju aplikacija i dostavljanje traženih informacija ili funkcija bez ikakve korisničke intervencije.
API-jevi igraju ključnu ulogu u poboljšanju postojećih usluga na mreži i razvoju novih proizvoda i poslovanja. Omogućujući razvojnim inženjerima da ponovno koriste softverske komponente, API-jevi im pomažu da razvijaju nova rješenja bez ponovnog obavljanja posla koji je već obavljen. To je moguće pristupom uslugama i podacima trećih strana ili uporabom API-jeva za promjenu vlastitih podataka i usluga poduzeća u platformu koja potiče druge da je izgrađuju i koriste.
Iako ih možda ne primjećujemo, API-jevi su stvarno posvuda. Olakšavaju nam život iza kulisa. Od karte za koncert koju ste kupili na mreži pa sve do recenzije blogera koju ste podijelili na Facebooku ili jeftinog leta koji ste rezervirali na Expediji. Sve su to omogućili API-jevi.
Pogledajmo kako su velike tvrtke iskoristile Uberov API da bi poboljšale svoj korisnički doživljaj:
TripAdvisor koristi Uberov API za uslugu naručivanja taksija. Tako se omogućuje cjelovito putničko iskustvo unutar samo jedne aplikacije.
StubHub, usluga koja pomaže korisnicima da uvijek budu u toku sa zanimljivim događajima koji se održavaju u gradu, nudi mogućnost postavljanja podsjetnika za vožnju do lokacije na kojoj se održava događaj nakon što korisnik kupi ulaznicu za taj događaj.
Alexa, glasovni pomoćnik koji razvija tvrtka Amazon, uključuje Uber za uslugu naručivanja vožnje. Korisnik može naručiti prijevoz s pomoću jednostavne glasovne naredbe — „Alexa, reci Uberu da naruči vožnju“.
API-jevi stvaraju uvjete za lojalnu konkurenciju u svijetu aplikacija, omogućujući raznovrsnim tvrtkama i pojedincima da aktivno sudjeluju i surađuju na poboljšanju postojećih usluga ili stvaraju nove usluge koristeći iste alate a da pritom ne moraju kodirati vlastiti softver.
Arhitektura aktivnog sudjelovanja korisnika (engl. architecture of participation)
Cilj stvaranja bogatih korisničkih doživljaja također uključuje pružanje povratnih informacija krajnjeg korisnika radi optimizacije zadovoljstva korisnika. To je ključno načelo Weba 2.0: usluga se automatski poboljšava što ju više ljudi koristi. To se naziva „arhitektura aktivnog sudjelovanja korisnika“, u kojoj zajednica korisnika pridonosi sadržaju ili dizajnu i razvojnom postupku.
Flickr je platforma za dijeljenje fotografija, napravljena s namjenom da funkcionira kao mrežna zajednica. Flickr je omogućio ljudima da se međusobno označuju ili komentiraju na slikama, a razvojnim inženjerima omogućio je da ugrade Flickr u vlastite aplikacije. On nudi sučelja za programiranje aplikacija (API-jima) za pristup svojem sadržaju. Tako treće strane mogu prikazivati slike u novom kontekstu te pristupati i koristiti usluge Flickra u svojim aplikacijama. Blogeri ga često koriste kao mrežni repozitorij fotografija koji mogu povezati s vlastitim web-mjestima, ali API-ji nude više mogućnosti. Programeri mogu kreirati aplikacije koje mogu obavljati gotovo sve funkcije koje su dostupne na Flickrovom web-mjestu. Vrijednost Flickra djelomično proizlazi iz njegovog velikog kataloga fotografija, ali i metapodataka koje korisnici pružaju kako bi se lakše mogli kretati unutar te ogromne zbirke.
Iskorištavanje kolektivne inteligencije
Neke platforme otišle su korak dalje od pristupa „arhitekture aktivnog sudjelovanja korisnika“. Kod takvih platformi, korisnici se nalaze u središtu njihove arhitekture, pri čemu oni smišljaju i neprestano unapređuju uslugu. To se još naziva i „iskorištavanje kolektivne inteligencije“.
Wikipedia je možda jedan od najpoznatijih primjera koji koristi suradnju budući da uslugu zapravo pišu i uređuju njezini korisnici. Umjesto jednog entiteta koji s jednog mjesta određuje sve teme i sadržaj, na Wikipediji ljudi koje zanima određena tema, a nalaze se bilo gdje u svijetu, mogu u različito vrijeme surađivati u stvaranju djela koje se neprestano mijenja. Wikipedija kombinira aspekte suradnje wiki web-mjesta (web-mjesta na kojima posjetitelji mogu dodavati, uklanjati, uređivati i mijenjati sadržaj) s drugim značajkama poput pretraživanja po ključnim riječima, hiperveza i autorstva. Drugim riječima, mogu stvarati i ažurirati sadržaj u cilju olakšanja unakrsnog upućivanja na sadržaj. Wikipedia ima svoje urednike, ali svatko može slobodno uređivati sadržaj. Korisnici s vremena na vrijeme dobrovoljno u više navrata uređuju članke koji ih zanimaju. Što više ljudi sudjeluje, to se dosljednost i kvaliteta sve više poboljšavaju, premda sadržaj nije uvijek savršen kada se prvi put objavi.
Raspodjela informacija na webu
Osim samog davanja doprinosa webu, korisnici su počeli preuzimati aktivnu ulogu u stvaranju i raspodjeli informacija na webu. Dobar način brzog širenja informacija je putem blogova. Blog je web-mjesto koje se redovito ažurira te koje kronološki prikuplja tekstove i članke jednog ili više autora, pri čemu se najprije prikazuju najnoviji članci. Blogovi su obično usredotočeni na određenu temu, a autor može slobodno objavljivati teme od osobnog ili općeg interesa. Ljudi čitaju blogove, vide stvari koje ih zanimaju i pišu o njima na vlastitim blogovima, što olakšava širenje informacija na webu. To je postao još jedan rasprostranjeni izvor informacija uz klasične medije.
Osim mreže, ono što pokreće „motor“ Weba 2.0 su infrastruktura i računalne mogućnosti koje upravljaju poprilično velikom količinom podataka koje stvara Web 2.0, a to su računalstvo u oblaku i tehnologije za obradu velike količine podataka (engl. big data technologies). U sljedeća dva poglavlja pobliže ćemo razmotriti kako sjecište tih tehnologija označava novu fazu revolucije weba i postavlja temelje za razvoj novih tehnologija, u onome što se naziva Web 3.0.
Sign up to solve exercises
Nakon završetka četvrtog poglavlja, trebali biste moći:
Objasniti koje su glavne vrste mreža i koji su glavni elementi mreže.
Razumjeti razliku između interneta i World Wide Weba.
Navesti čimbenike koji su pridonijeli prijelazu na drugu generaciju usluga na webu.
