S obzirom na to da je „digitalno“ tako širok pojam ukorijenjen u mnogim različitim aspektima naših života, teško je pratiti što sve ta terminologija znači, a posebno kada je u pitanju objašnjenje pojma digitalna transformacija. Tvrtke je upotrebljavaju za izradu i prodaju svojih proizvoda, vlade govore o „politikama za digitalnu transformaciju“ i „pametnim“ društvima, a mi je shvaćamo kao način da sve radimo brže, pametnije, učinkovitije i isplativije.
Osnovna terminologija: mapiranje digitalne zbrke
Digitizacija, digitalizacija ili digitalna transformacija? Koja je razlika? Osnovni oblici digitalnih tehnologija, koji se često koriste kao istoznačnice, su digitizacija i digitalizacija.
Digitizacija se odnosi na tehnički postupak uzimanja analognih informacija i njihova kodiranja u digitalni format tako da računala mogu te informacije pohraniti, obraditi i prenijeti. Na primjer, digitizacija je pretvaranje rukom pisanog teksta u digitalni oblik skeniranjem.
S druge strane, digitalizacija je širi pojam. To je postupak usmjeren na promjenu načina kako radimo i transformiranje načina kako pojedinci i tvrtke surađuju i komuniciraju, nadilazeći primjenu digitiziranih podataka i digitalnih tehnologija.
S obzirom na to da se digitalna transformacija razlikuje za svaki sektor i za svakog pojedinca, teško je odrediti definiciju koja se odnosi na sve.
Općenito govoreći, digitalna transformacija odnosi se na integraciju digitalnih tehnologija u sva područja djelatnosti što dovodi do fundamentalnih promjena u načinu obavljanja tih djelatnosti i kako one donose vrijednost za nas i društvo u cjelini. U tom smislu, digitalna transformacija obuhvaća puno više od same automatizacije, tj. odnosi se na promjenu i način na koji će tehnologija mijenjati navike, ponašanje i živote. Nadilazi sve granice: političke, ekonomske, socijalne, tehnološke, teološke, psihološke, pravne i ekološke, između ostalih.
Pokretači digitalne transformacije
1) Kreativnost
Vjerovali ili ne, ključni je pokretač digitalne transformacije ključna osobina ljudi – kreativnost. Naša sposobnost stvaranja ili prepoznavanja ideja i alternativa za rješavanje problema ili zadovoljavanje specifičnih potreba, zajedno s mogućnostima koje nudi tehnologija za rješavanje problema ili za promjenu ili stjecanje novih perspektiva, dovodi do novih uporaba i primjena tehnologije u svim područjima našeg života, što na kraju dovodi do duboke transformacije discipline.
I zato kada govorimo o digitalnoj transformaciji, moramo uzeti u obzir cijeli kontekst. Nalazi se na križanju tehnologije i kreativnosti u primjeni digitalne transformacije na nove ili drugačije kontekste, zajedno s prihvaćanjem i širokim usvajanjem tih tehnologija zbog njihove velike dodane vrijednosti, što na kraju dovodi do promijenjenog ili potpuno novog ponašanja.
2) Raznolikost
Na ovo se nadovezuje još jedan čimbenik koji omogućuje digitalnu transformaciju, a to je raznolikost. S jedne strane govorimo o raznolikosti metoda i alata koji se koriste uz podršku digitalnih tehnologija, a s druge strane o raznolikosti osoba koje te alate osmišljavaju kao i onih za koje su osmišljeni. To je ukorijenjeno u činjenici da se digitalna transformacija zapravo primarno odnosi na kulturnu promjenu.
U osnovi je tehnologija jako usmjerena na ljude, što znači da je namijenjena tome da služi ljudima s različitim potrebama i preferencijama, te stoga napreduje na temelju informacija iz što više različitih perspektiva. Odemo li korak dalje, koncept inkluzije koristi prednost raznolikosti u svim oblicima, uključujući dob, rasu, etničku pripadnost, spol, seksualnost, religiju, socioekonomsku pozadinu i osobnost, i nastoji ih uključiti u sve faze stvaranja tehnologije. Ljudi vjeruju organizacijama koje mogu pokazati da ih razumiju, predvidjeti njihove potrebe i uvesti novine koje su savršeno njima prilagođene.
Raznolikost nam je svima važna
Zašto je raznolikost važna u načinu razvoja tehnologije ističe se u automobilskoj industriji. Usprkos golemom napretku tehnologije za cestovnu sigurnost, koje je provelo Sveučilište u Virginiji, objavljeno 2019., pokazalo je da žene imaju 73 % veću vjerojatnost teških ozljeda ili smrtnog ishoda tijekom prometne nesreće nego muškarci. Djelomično je razlog to što je lutka za ispitivanje sudara, koju standardno koriste međunarodne agencije za sigurnost i sve automobilske tvrtke, dizajnirana kao muškarac prosječne visine, težine i tjelesne građe.
Istraživači kažu da su žene podložnije ozljedama tijekom prometnih nesreća zbog razlika u građi kostiju i mišića, položaju glave i ograničenjima sigurnosnog pojasa, kao i nižeg rasta i preferiranog sjedećeg položaja. Nije dovoljno mušku lutku proporcionalno smanjiti. Postoje važne fiziološke razlike između muškaraca i žena zbog kojih različito reagiraju tijekom prometne nesreće. Zato je važno uzeti u obzir te biomehaničke i materijalne razlike pri dizajniranju lutaka za ispitivanje sudara.
3) Digitalna pismenost
Nadalje, digitalna transformacija ne bi bila moguća bez ljudi koji mogu koristiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju potrebnu za razumijevanje i napredovanje u digitalnim kulturama. To se općenito naziva digitalna pismenost.
Digitalna je pismenost ključna jer nam pomaže da shvatimo svijet tehnologije koji se brzo mijenja i koji nam daje pristup golemim količinama informacija, a koje su često vođene komercijalnim ciljevima i koje je zbog mnogih razloga ponekad teško protumačiti.
Poput mnogih koncepata povezanih s digitalnom sferom, digitalna pismenost prilično je širok pojam i razvija se brzo kao i same digitalne tehnologije. Možemo reći da je digitalna pismenost više od samog tehnološkog znanja. Ona uključuje razne etičke, društvene i refleksivne prakse koje su dio posla, učenja, razonode i svakodnevnog života.
Digitalni građanin ili digitalni imigrant: što ste?
Možda ste čuli za „digitalne građane“, mladu generaciju koja je odrasla koristeći pametne telefone, tablete i računala i koja s lakoćom upotrebljava tehnologiju. No što je s ostalima? Osobe rođene prije širenja digitalne tehnologije i oni koji se njome ne koriste vješto nazivaju se „digitalni imigranti“.
Te se dvije kategorije općenito koriste za opisivanje stava dviju skupina prema digitalnim tehnologijama. Pritom su digitalni građani samouvjereniji i aktivniji korisnici tehnologije, dok digitalni imigranti nisu toliko entuzijastični.
Međutim, iako postoje mnogi drugi čimbenici koji utječu na stav pojedinca o tehnologiji, možemo reći da upravo te razlike u pristupu tehnologiji dodaju vrijednost načinu na koji se tehnologija oblikuje. Postoji prilika za učenje od drugih. Suradnja je ključna jer su upravo digitalni imigranti izumili mnogo tehnologija, dok ih digitalni građani vješto upotrebljavaju. Raznolikost ljudi s različitim mogućnostima i iskustvima esencijalna je za unapređenje tehnologije!
Digitalna podjela
Međutim, ne mogu svi u potpunosti iskoristiti prednosti digitalnog društva, jer neki ljudi nemaju pristup modernoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (engl. information and communications technology, ICT). Ta se pojava naziva „digitalna podjela“, i iako se inicijalno odnosila samo na pitanje pristupa internetu, odnosno tko je povezan s internetom, a tko nije, smisao termina se proširio pa sada uključuje i uporabnu podjelu (nedostatak digitalnih vještina što otežava rukovanje tehnologijom) te jaz u kvaliteti uporabe (znanje o tome kako dobro, odnosno maksimalno, iskoristiti digitalne tehnologije).
Važno je osvijestiti izazove koji se javljaju zbog digitalne podjele jer nekim građanima uskraćuje esencijalne resurse za razvoj, s negativnim posljedicama na društvo u cijelosti, kao što su, između ostalog, povećanje nezaposlenosti, društvene nejednakosti i povećan rizik od marginalizacije.
Proces digitalne transformacije kontinuiran je i neprestano mijenja sektor za sektorom. U sljedećem ćemo dijelu razmotriti sektore na koje je imao najveći utjecaj i što to znači za budućnost.
