Infrastruktura oblaka
Infrastrukturu oblaka čine hardverski resursi koji su potrebni za podržavanje usluga u oblaku koje se pružaju. Obično uključuje poslužitelja, pohranu i mrežne komponente. Često se naziva uslužno računalstvo i računalstvo na zahtjev, a karakterizira je ponuda opcija plaćanja prema potrošnji i opcija plaćanja unaprijed.
Većina računalstva u oblaku smještena je u golemim podatkovnim centrima koji učinkovitije isporučuju računalne resurse od onih manjih: visoka kvaliteta po prihvatljivoj cijeni. Nedostatak je taj da ako usluga u oblaku ili podatkovni centar koji obično ima nekoliko milijuna klijenata prestane raditi, to ima značajan učinak.
Podatkovni centri
Podatkovni centar je „objekt koji se sastoji od umreženih računala i pohrane koju poduzeća i druge organizacije koriste za organizaciju, obradu, pohranu i širenje velike količine podataka“. Oni su ključno sredstvo za svakodnevno poslovanje organizacija. Podatkovni centri su skupi za izgradnju i troše goleme količine energije: poslužitelji i mreža uvijek su uključeni, a s time i ventilacijski i rashladni sustavi.
Neke tvrtke odlučuju se za mogućnost hostinga radnog opterećenja na različitim lokacijama gdje se nalazi većina njihovih korisnika kako bi ponudile brže usluge i što više smanjile latenciju (kašnjenje) što je vrlo važno, na primjer, kod igranja računalnih igara, trgovanja, videokomunikacija i prijenosa videozapisa strujanjem.
Sve u vezi s računalstvom u oblaku za poduzeća namijenjeno je otklanjanju ograničenja lokalnih podatkovnih centara i računala. Davatelji usluga koji nude usluge računalstva u oblaku brinu se o indirektnim troškovima održavanja svojih podatkovnih centara i osiguravaju vam neograničenu pohranu podataka i računalnu snagu koja vam stoji na raspolaganju za vaše rastuće potrebe.
Računalstvo na rubu (engl. edge computing):
Većina računalstva u oblaku trenutno se odvija u velikim podatkovnim centrima. Međutim, ti podatkovni centri mogu se ponekad nalaziti vrlo daleko od uređaja koji zahtijevaju njihovu uporabu, što dovodi do kašnjenja koje se naziva latencija. To se događa zbog vremena koje je potrebno za putovanje podataka internetom. Jedno predloženo rješenje ovoga problema naziva se „računalstvo na rubu“.
Svaki pametni uređaj koji posjedujemo sadrži računalni kapacitet koji vrlo često ostaje neiskorišten kada nije u funkciji. Ako imate pametni televizor, prijenosno računalo, pametni telefon i pametni sat, vjerojatno vam ostane više sati u danu kada ne koristite računala u svim tim uređajima. Isti je slučaj s vašim susjedima i lokalnim poduzećima. Računalstvo na rubu je nova metoda računalstva u oblaku koja omogućuje obradu podataka putem tih „uspavanih“ pametnih uređaja. To znači da ćemo dobiti pristup toj neiskorištenoj računalnoj snazi bližoj izvoru, što će ubrzati proces i učiniti ga energetski učinkovitijim.
Energetski učinkovite i pouzdane infrastrukture računalstva na rubu i u oblaku bit će ključne za održive inovacije. Cjelokupno računalstvo troši energiju. Što više možemo smanjiti te potrebe za energijom, to će naše računalne prakse biti održivije.
Modeli implementacije
Postoje tri vrste modela implementacije u oblaku: oblak može biti privatni, javni ili kombinacija oba koja se zove hibridni oblak.
Usluge javnog oblaka dostupne su svima na otvorenom internetu. Davatelj usluga u oblaku posjeduje hardver (poslužitelje), a uporaba je dijeljena među različitim tvrtkama.
Usluge privatnog oblaka mogu biti vlasnička mreža ili podatkovni centar koji pruža hostirane usluge određenom broju ljudi, uz posebne postavke za pristup i dopuštenje. Jedna organizacija isključivo koristi infrastrukturu oblaka. Ona se može izvoditi lokalno (u uredu organizacije) ili može biti u vlasništvu davatelja usluga, koji njome upravlja i rukuje.
Neke organizacije koriste obje vrste oblaka. Hibridno računalstvo u oblaku omogućuje organizacijama da hostiraju povjerljiva ili ključna radna opterećenja lokalno (privatni oblak) te da koriste davatelja usluga u javnom oblaku treće strane za manje osjetljive postupke, kao što su radna opterećenja za ispitivanje i razvoj. Ovaj model se najčešće koristi u svrhe velikih podataka: pohranjujete podatke u svojem uredu, ali provodite analitička ispitivanja u javnom oblaku.
Bilo da je riječ o privatnom, javnom ili hibridnom oblaku, svrha računalstva u oblaku je pružanje jednostavnog, podesivog pristupa računalnim resursima i IT uslugama.
Vrste usluga: IaaS, SaaS i PaaS
Tri glavne ponude računalstva u oblaku su: infrastruktura kao usluga (engl. infrastructure as a service, IaaS), platforma kao usluga (engl. platform as a service, PaaS), i softver kao usluga (engl. software as a service, SaaS). Oni se temelje na tri sloja računalnih područja: infrastrukturi, platformi i aplikacijama.
| Vrsta platforme | Česti primjeri |
|---|---|
| SaaS | Google Apps, Dropbox, Zoom, Salesforce CRM, Cisco WebEx, Concur, GoToMeeting, Office 365, Quickbooks, Xero |
| PaaS | AWS Elastic Beanstalk, Heroku, Force.com, Google App Engine, Apache Stratos, OpenShift |
| IaaS | DigitalOcean, Linode, Rackspace, AWS EC2, Cisco Metapod, Google Compute Engine (GCE) |
Kod modela infrastrukture kao usluge, korisnici mogu dobiti infrastrukturu i fizičke računalne resurse kao što su poslužitelji, mreža, pohrana i prostor podatkovnog centra, a da ih pritom ne moraju fizički posjedovati, upravljati ili rukovati njima.
Kod modela platforma kao usluga, korisnici imaju pristup hardverskim i softverskim alatima, obično onima koji su potrebni za razvoj i implementaciju aplikacija korisnicima na internetu.
Softver kao usluga je model licenciranja i isporuke softvera u kojemu su softver i aplikacije smještene na središnjem hostingu i licenciraju se na osnovi pretplate, a ponekad se još naziva i „softver na zahtjev“ (engl. on-demand software).
Velika skalabilnost i fleksibilnost koju nude SaaS platforme omogućuje vašim korisnicima pristup vašem sadržaju/uslugama na bilo kojem mjestu putem više platformi, kao što su web-preglednici, tableti i mobilni uređaji bez velike infrastrukture.
Softver kao usluga uvelike je prihvaćen na tržištu zahvaljujući potražnji za aplikacijama za upravljanje odnosima s kupcima, upravljanjem računovodstvom i planiranjem poslovnih resursa (engl. enterprise resource planning, ERP) koje je dostupno uz modele na pretplatu uz plaćanje prema potrošnji. Povećana uporaba umjetne inteligencije, strojnog učenja, velikih podataka i analitičkih softvera potaknut će i povećanu uporabu SaaS-a.
Sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija prihvaća platforme u javnom oblaku koje nude vodeći davatelji usluga u oblaku, kao što su AWS, Microsoft i Google, kako bi bolje upravljali svojim ubrzanim rastom i složenom infrastrukturom.
Sektori maloprodaje i e-trgovine također koriste model IaaS za upravljanje prometom na web-mjestima i isporuku neometanog doživljaja kupnje na mobilnim platformama i tabletima. Još jedna korist koju tehnologija računalstva u oblaku nudi je poboljšanje poslovne inteligencije iskorištavanjem korisničkih podataka. Neke uobičajene prakse fizičkih trgovina za pružanje većeg zadovoljstva kupaca su međusobno povezana prodajna mjesta (engl. points of sale, POS) i centralizirano fakturiranje putem oblaka.
Usluge računalstva u oblaku
Usluge računalstva u oblaku uključuju sveobuhvatnu ponudu, od osnova pohrane (kao što su fotografije, videozapisi i dokumenti), umrežavanja i procesorske snage do izvođenja standardnih uredskih aplikacija (Gsuite, Microsoft 365) do zahtjevnijih tehnologija kao što je umjetna inteligencija. Većina usluga koje ne zahtijevaju da korisnik fizički bude u blizini računalnog hardvera koji se koristi može se sada isporučiti putem oblaka, čime se štedi mnogo novca i nužan hardver koji bi zahtijevao izvođenje istih usluga kod kuće ili u uredu. To je brže, jeftinije i fleksibilnije od uobičajenih računalnih metoda.
Aktualne ključne nove tehnologije, poput umjetne inteligencije, interneta stvari, blockchain tehnologije i velikih podataka rade s golemim količinama podataka i zahtijevaju velik prostor za pohranu i računalnu snagu za pružanje svojih funkcija. Oblak je ključan za implementiranje tih tehnologija jer nudi svu tu računalnu snagu po pristupačnoj cijeni, uz opcije plaćanja prema potrošnji (uslužni model). To je ključno za osnaživanje kompetitivnog i inovativnog europskog gospodarstva u digitalno doba.
Potrebne vještine i poslovne mogućnosti
Potražnja za vještinama računalstva u oblaku je u porastu jer sve više tvrtki prihvaća usluge u oblaku. Funkcije koje su potrebne u tom području se razlikuju, a uključuju kombinaciju upravljanja projektima, poznavanja podatkovnih znanosti i specijalizirane tehničke vještine. One uključuju upravljanje bazama podataka, razvoj, sigurnost, planove za prihvaćanje oblaka, dizajniranje aplikacija u oblaku te upravljanje i nadzor oblaka.
Kvalifikacije navedene za otvorena radna mjesta u tom sektoru uključuju odlično poznavanje tehnologije i infrastrukture računalstva u oblaku, kao i iskustvo u dizajniranju i migriranju aplikacija u oblak. Možda će se tražiti i iskustvo u ulozi savjetnika zbog razvijanja odnosa s klijentima i članovima tima.
Ključne tehničke vještine za stručnjake za oblak uključuju:
Vještine u radu s bazama podataka: Pohranjivanje, upravljanje i pristupanje podacima pohranjenima u oblaku ključni su dijelovi svake strategije koja se temelji na oblaku.
Softver koji je smješten u oblaku omogućuje mnogo učestaliju implementaciju brzih i sve većih razvoja, što zahtijeva (engl. development + operations, razvoj + operacije) stručnjake čije multifunkcionalne vještine osiguravaju neometano implementiranje razvijenog softvera.
Sigurnost informacija: Računalna sigurnost i preventivne mjere važne su u računalstvu u oblaku.
Vještine umrežavanja: Integracija mreže s uslugama u oblaku je ključna.
Vještine programiranja: Izvrsno poznavanje programskih jezika kao što su PHP, Java i .NET je ključno. Tradicionalni programski jezici kao što su Python i Ruby također su vrlo traženi.
