Kako se oblak koristi?

Na računalstvu u oblaku temelji se široki niz usluga koje svakodnevno koristimo. Na primjer, kada koristite e-poštu s pomoću usluga kao što su Gmail, Yahoo ili Hotmail. Ili možda koristite Google disk (engl. Google Drive) ili Microsoft 365 za pisanje i spremanje svojih datoteka na mreži umjesto na svojem računalu tako da su vaši dokumenti sigurni u slučaju kvara ili gubitka. A što je s vašim fotografijama? Koji god pametni telefon koristite, možda imate opciju automatske izrade sigurnosne kopije u oblaku za fotografije koje snimite. Ako koristite Android, imate neograničen prostor za pohranu fotografija koju nudi Google, a to su Google fotografije (engl. Google Photos). Ako koristite iPhone, vrlo vjerojatno su vaše fotografije, bilješke i dokumenti pohranjeni u iCloudu. Također, možda koristite Dropbox. Imate li pristup svojoj e-pošti putem različitih uređaja? Ako imate, vaša e-pošta je također pohranjena u oblaku. Ako isto tako gledate neke serije na platformama Netflix, Amazon Prime Video ili Disney+, one sve nude svoje usluge prijenosa videozapisa strujanjem putem računalstva u oblaku.

Ovo su neke vrste podataka koje kao korisnici svakodnevno generiramo i koristimo:

• Snimke koje ne uključuju zabavni sadržaj, kao što su medicinske snimke i snimke nadzornih kamera.

• Zabavni sadržaj, kao što su digitalna televizija/radio, prijenos filmova strujanjem i igranje videoigara na mreži.

• Produktivnost, uključujući osobna računala, poslužitelje, superračunala, metapodatke i ugradbene sustave.

• Glasovne aplikacije kao što su pozivi putem mobilnog telefona i glasovni pozivi putem interneta (VoIP).

Oblak nailazi na sve veće prihvaćanje jer se sve više virtualnih usluga koje koristimo služi tim modelom u svrhu rasta, inovacija i dopiranja do većeg broja korisnika te pružanja bolje usluge. Davatelji usluga u oblaku pokreću taj tehnološki val s mnoštvom usluga, počevši od usluga infrastrukture, platformi i softvera. Neki od vodećih davatelja usluga u oblaku uključuju AWS, Alibaba Cloud, Google, IBM i Microsoft Azure. Na primjer, Netflix je klijent usluga u oblaku koje nudi , predvodnik na tržištu po pitanju globalnih usluga u oblaku.

Računalstvo u oblaku postaje zadani model za veliki broj aplikacija: davatelji usluga softvera sada nude svoje aplikacije „kao usluge“ (uz pretplatu) putem interneta umjesto korištenja klasičnog modela prodaje softvera koji se instalira na lokalni uređaj.

Kao korisnicima, oblak nam nudi usluge koje omogućuju povezivanje s drugima, plaćanje računa s kreditne kartice, kupovinu namirnica s kauča i vježbanje joge, a da pritom ne morate izaći iz kuće. Možemo čak saditi drveće dok pregledavamo internet ili ući u trgovinu i izaći sa stvarima koje nam trebaju a da pritom ne moramo ni izvaditi kreditnu karticu.

Aplikacije u oblaku na webu koje se često koriste za rad i učenje na daljinu

Kada govorimo o kućnoj uporabi, granice između lokalnog računalstva i računalstva u oblaku nisu točno određene. U današnje vrijeme gotovo sve što radimo na računalima povezano je s oblakom! Primjerice, Microsoft Office, uobičajeni softver, nudi Microsoft OneDrive pohranu u oblaku. Microsoftove aplikacije na webu, „Office za web“, su verzije programa Word, Excel, PowerPoint i OneNote namijenjene primjeni samo na webu, kojima možete pristupiti putem vašeg web-preglednika bez instalacije na uređaju.

Neki drugi glavni primjeri računalstva u oblaku koje možda koristite:

• Platforma Google G Suite s aplikacijama za produktivnost: Isključivo usluga računalstva u oblaku. Sva pohrana je na mreži i sinkronizirana na svim uređajima. Ona nudi aplikacije za produktivnost u oblaku: Google dokumenti (engl. Google Docs), Google tablice (engl. Sheets) i Google prezentacije (engl. Slides). Google disk (engl. Drive) dostupan je na tabletima kao što je iPad ili na pametnim telefonima, a nudi različite aplikacije za dokumente i tablice. Zapravo, većina Googleovih usluga može se svrstati u kategoriju računalstva u oblaku: Gmail, Google kalendar, Google karte i sl. Još jedan proizvod, , povezuje Googleove mrežne aplikacije u oblaku (poput kalendara ili dokumenata) pa je lakše završiti ili napraviti raspored domaćih zadaća s pomoću središta, slati poruke i prenositi snimljenu nastavu na disk.

• Appleov iCloud: Appleova usluga u oblaku uglavnom se koristi za mrežnu pohranu, sigurnosnu kopiju i sinkronizaciju e-pošte, kontakata, kalendara i sl. Svi su podaci dostupni i sinkronizirani na različitim uređajima poput iPhonea, iPada, Mac računala, pa čak i Windows uređaja (putem web-preglednika). Apple također nudi verzije svojeg programa za obradu teksta (Pages), tablica (Numbers) i prezentacija (Keynote) koje se temelje na oblaku, u okviru iClouda. iCloud je isto tako mjesto gdje korisnici iPhonea mogu koristiti značajku Nađi moj iPhone kada izgube telefon.

• · Dropbox: Jednostavna i pouzdana usluga za sinkronizaciju i pohranu datoteka. Sada je dostupna s poboljšanim značajkama suradnje koje se plaćaju. Druge mogućnosti su Box, Drive i SugarSync.

• Slack: Slack se također smatra računalstvom u oblaku jer je korisnik dio skupine ljudi koji koriste različite uređaje za komunikaciju u istom trenutku. Neke alternativne usluge su Microsoftovi timovi (engl. Microsoft Teams) ili Facebookov Workplace.

• Zoom: Zoom je jedna od najpopularnijih aplikacija za grupne pozive. Određene funkcije zahtijevaju instalaciju na vašem uređaju. Druge mogućnosti uključuju Google Meet, Whereby, Cisco Webex Meetings i GoToMeeting.

• Coursera: Coursera nudi niz mrežnih tečajeva renomiranih sveučilišta i predavača putem svoje platforme u oblaku. Možete pristupiti lekcijama o posebnim vještinama te čak dobiti i sveučilišnu diplomu.

• Evernote: Evernote omogućuje vođenje bilješki na vašem telefonu, tabletu ili računalu, a sve se sprema u oblak. Bilješke se automatski sinkroniziraju na svim uređajima pa ne morate imati više bilježnica. Također možete spremati audiodatoteke, fotografije, dokumente u PDF formatu i hiperveze, te izraditi različite bilježnice i oznake.

• Trello: Upravljajte svim svojim projektima, učenjem, poslom ili privatnim obavezama s pomoću Kanban metodologije. Trello je softver za vizualno upravljanje projektima. Druge mogućnosti su Asana i Basecamp.

• Toggl: Toggl vam omogućuje praćenje vremena utrošenog na zadatke kako biste mogli vidjeti na što trošite vrijeme. Toggl se može koristiti na stolnim računalima, tabletima i pametnim telefonima.

Prednost sinkronizacije podataka.

Sinkronizacija je temelj za napretke računalstva u oblaku, čak i ako lokalno pristupite datoteci.

Jedna od korisnih primjena računalstva u oblaku je sinkroniziranje datoteka u oblaku. To znači da će se vaše datoteke automatski ažurirati prema najnovijoj verziji. Uzmimo, na primjer, dokument u Wordu: sve su najnovije izmjene na jednom mjestu, dostupne većem broju ljudi (umjesto da su raspoređene po različitim verzijama dokumenta na više lokalnih računala).

Nedostaci korištenja oblaka

Računalstvo u oblaku omogućuje nam pristup aplikacijama i dokumentima s bilo kojeg mjesta na svijetu i s bilo kojeg uređaja, što nas oslobađa od ograničenja radne površine i osnažuje timsku suradnju u stvarnom vremenu. Naveli smo brojne prednosti pa ćemo u ovom dijelu govoriti o „cijeni koju moramo platiti“ takvu praktičnost.

• Budući da zaposlenici mogu sinkronizirati datoteke na bilo kojem uređaju, to bi moglo dovesti do kopiranja i pohrane podataka tvrtke na osobnom računalu, tabletu ili pametnom telefonu, pa čak i na nekoliko osobnih uređaja po zaposleniku. Curenje podataka ili kršenje sigurnosti podataka može se dogoditi kada, na primjer, zaposlenik odnese svoj telefon na popravak u lokalni servis ili kada napusti tvrtku u lošim odnosima i postane osvetoljubiv. Da bi se to spriječilo, mnoge organizacije imaju pravila o pohrani poslovnih podataka na osobnim uređajima.

• Globalno tržište infrastrukture javnog oblaka uglavnom drže četiri velike tvrtke izvan Europe. Upitno je koliko korisnici oblaka mogu upravljati strateškim i osjetljivim osobnim i ostalim podacima, što uistinu zabrinjava. Zabrinjavaju i sumnjive poslovne prakse poput manjka interoperabilnosti ili migracije između davatelja usluga u oblaku, uz rizik ovisnosti o dobavljaču (engl. vendor lock-in).

• Korištenje oblaka zahtijeva stalnu i brzu internetsku vezu. Ako nemate pouzdanu internetsku vezu, ne možete pristupiti ničemu: svojim dokumentima, glazbi, podcastima, aplikacijama koje bi vas uputile kako stići negdje ili fotografijama. Aplikacije temeljene na webu zahtijevaju veliku propusnost za preuzimanje, a sa sporim internetom ne možete slušati Spotify ili gledati Netflix ili YouTube jer je sav njihov sadržaj u oblaku.

• Latencija. Čak i uz solidnu vezu, neke aplikacije ponekad mogu biti sporije ako ste udaljeni od lokacije kojoj usluga daje prednost.

• Sigurnost. Svi vaši podaci pohranjeni su u oblaku. Je li oblak siguran? Davatelji usluga u oblaku tvrde da su njihovi podaci sigurni, ali ipak na vijestima vidimo curenja velikih količina podataka. Morate tražiti najviše standarde zaštite podataka i prenosivosti podataka.

• Gubitak podataka. U teoriji, pohranjujete podatke u oblak kako biste ih zaštitili i oni bi se trebali automatski replicirati na više uređaja. Ali ako se vaši podaci izgube, a nemate fizičku sigurnosnu kopija, vaši podaci će nestati. U tom slučaju, najbolje je da stvorite sigurnosnu kopiju podataka na vanjskom tvrdom disku radi dodatne sigurnosti.

• Dodatni troškovi. Računalstvo u oblaku postaje zadani model za aplikacije. Većina davatelja usluga softvera nudi svoje aplikacije „kao usluge“ uz pretplatu. Potencijalna loša strana toga je da ćete, kao korisnik, možda morati plaćati velik broj pretplata svaki mjesec ili godinu. Osim toga, tu su i troškovi povezani s migracijom na oblak (premještanje, eventualno pretvaranje vaših podataka kako bi se mogli unijeti u uslugu u oblaku). Također, moramo imati spreman plan B, u slučaju da oblak prestane biti prihvatljivo rješenje.

Kako bolje/pametnije koristiti oblak

Pohrana u oblaku važan je dio naših života. Ona sinkronizira sve što se događa na radnoj površini vašeg mobilnog telefona i obrnuto. To znači da oblaku povjeravamo svoje fotografije, videozapise, dokumente, lozinke, glazbu i ostalo. Zato moramo biti svjesni svih problema i pripremljeni kako bismo ih izbjegli. Navest ćemo neke savjete i scenarije.

1) Koristite jake lozinke i dvostruku provjeru autentičnosti

Najvažniji savjet je da koristite jake lozinke i dvostruku provjeru autentičnosti. Uobičajeni savjet za zaštitu sigurnosti vrijedi i za vaše račune u oblaku:

• Odaberite duge jedinstvene lozinke (od 15 znakova).

• Koristite upravitelja lozinki.

• Čuvajte svoje lozinke na skrivenom i sigurnom mjestu te se čuvajte bilo kakvih pokušaja koji će vas tražiti da ih podijelite (npr. neočekivani poziv iz banke ili e-poruka davatelja usluga u kojoj piše da je vaš račun deaktiviran te vas traži da se ponovno prijavite, na primjer).

• Odaberite dvostruku provjeru autentičnosti ako je dostupna. Dvostruka provjera autentičnosti znači da nitko neće moći pristupiti vašim datotekama pohranjenima u oblaku, čak i ako dobiju vaše korisničko ime i lozinku. Na primjer, bit će vam potreban i kod s vašeg telefona.

Većina web-preglednika nudi barem generatora osnovnih lozinki i upravitelja lozinki. Tu se vaše lozinke pohranjuju kada Google Chrome ili Mozilla Firefox traže želite li spremiti lozinku.

To je bolje od ponovnog korištenja iste lozinke na svim mjestima, ali upravitelji lozinki u preglednicima su ograničeni. Popularni namjenski upravitelji lozinki su (uz plaćanje) i (besplatan).

2) Provjerite svoje dijeljenje datoteka i mapa

Servisi za pohranu u oblaku su odlični za dijeljenje datoteka i suradnju s drugim ljudima, od članova obitelji do kolega na poslu, ali to također ostavlja prostor za neovlašteni pristup. Pazite s kime dijelite datoteke i mape, a kada je moguće, dodajte lozinke i datume isteka poveznica koje dijelite.

Također se preporučuje da provjerite sve programe koji su aktivni na vašem računu.

3) Uklonite „izbrisane“ datoteke

Većina servisa za pohranu u oblaku čuva izbrisane datoteke danima ili tjednima u slučaju da ih želite vratiti. Ako imate osjetljive datoteke, provjerite jesu li potpuno uklonjeni i ne mogu se oporaviti. Google je nedavno promijenio svoja pravila po tom pitanju. Datoteke u smeću automatski se brišu nakon 30 dana. Ranije se takve datoteke nisu brisale osim ako ih niste obrisali ručno u smeću. One se nisu mogle tako lako pronaći pa su vam datoteke za koje ste mislili da su obrisane možda još uvijek bile na raspolaganju. U slučaju iClouda na webu, na primjer, kliknite poveznicu „Nedavno izbrisano“ da biste vidjeli i trajno ukloniti izbrisane datoteke. Može se dogoditi da su neke nezgodne fotografije još uvijek dostupne u vašem virtualnom košu za smeće te im se stoga može i pristupiti. Osim toga, provjerite i službenu e-poštu.